Šaptom tonemo
Pišem ovo u svjetlosti najnovijih najava poskupljenja mlijeka, komunalnih naknada, električne energije ... I tko zna čega još, o čemu se šutjelo u predizbornim danima .
Ni donošenje Bandićevog PUP-a nije bilo dopušteno u predizborno vrijeme, ali zato glatko prolazi nekoliko dana poslije izbora. Tko mari za devastaciju stare gradske jezgre, kabadahija iz Pogane Vlake progurava kroz svoju glasačku mašineriju u Skupštini grada praktički sve što ga je volja.
Vlasti se ponašaju kao da ih nije briga kao da se sva ova samovlašća i poskupljenja, te najave novih, koja direktno udaraju na standard građana, a pogotovo onih manje kupovne moći, događaju negdje drugdje i kao da se odnose na nečije tuđe državljane. Njihova reakcija je jednostavno izostala, a reakcije sindikata bile su više nego mlake, bit će žešće u zahtjevima za povećanje plaća.
Poskupljenja, koja neminovno, radi očuvanja standarda, prate povećanja plaća, koje nisu posljedica rasta produktivnosti ni porasta BDP-a, vode zemlju u spiralu inflacije. Ali, kao što rekoh, naše vlasti se ponašaju kao da se to događa nekom drugom, kao da ni na što utjecaja nemaju. Točno je da hrvatske vlasti nemaju utjecaja na rast cijena nafte na svjetskom tržištu, ali imaju zato utjecaj na razinu naknada za ovo i ono kao i trošarine, pa kad se pogleda struktura tih davanja u ukupnoj cijeni goriva, odmah je jasno da se korekcije cijena ne mogu raditi samo na račun i štetu INE.
HEP najavljuje poskupljenje struje od čak 20 %, pozivajući se na porast cijena energenata, a ja se pitam ima li hrvatska Vlada nekakav servis koji bi znao izračunati udio energenata u troškovima prozvedenog kWs električne energije, tome dodati postotak inflacije tekuće godine i korekcije plaća zaposlenih, zaboga radi se o poduzeću u državnom vlasništvu, kladim se da bi se obrazloženi zahtjev za korekciju cijena (osobno mislim da se cijene električne energije trebaju korigirati naviše) "vrtio" negdje oko 5-6 % i da jedan jedini razlog za povećanje cijena struje od 20 % ne postoji.
U slučaju HEP-a Vlada može praktički sve, pa i donijeti odluku da se poskupljenje struje ne odobri, ali onda mora biti spremna da iz proračuna podmiri gubitke koji će nastati u tekućem poslovanju. Vlade u svijetu i to rade i to nije nekakav grijeh.
Malo je teže s mljekarama, koje su mahom privatna poduzeća, ali i tu država ima adute - interventni uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina. Tako se može i u drugim slučajevima, jer je jedna od zadaća Vlade štititi interese svojih državljana, a ne krupnog i manje krupnog kapitala.
Seljacima, koji jedva spajaju kraj s krajem, podigneš otkupnu cijenu mlijeka za 10 lipa po litri, što odmah izazove reakciju mljekara da dignu cijenu za 1 kunu. Zato kalkulacije na stol, pogledati stvarne troškove, posebno ulazne cijene sirovina i energenata, ocijeniti realnu razinu profita, ekstraprofit na osnovnim životnim namirnicama jednostavno ne dopustiti, odnosno suzbijati ga državnom intervencijom - interventnim uvozom. Pa kad možemo uvoziti sve i svašta, potrebno i nepotrebno, uvozimo onda i u cilju zaštite životnog standarda vlastith državljana.
