Osjećam se razmaženim,
Valjda tako treba biti,
Prisjećam se kad si rekla:
"Tebe treba razmaziti!"
Otada si svakog dana
Ljubila me i pazila,
Ljubavlju si svojom, dušo,
Potpuno me razmazila.
Razmaženo zanovijetam,
A ponekad pretjerujem,
Ti stoički sve podnosiš
Puštaš da ti dosađujem.
U srce si pustila me,
Po njem lutam i vrludam,
Za se sam ga prisvojio,
Istjerat se iz njeg ne dam. |