Also sprach fra Marko Oršolić
Vrh KC u Hrvatskoj očito se upregao u kola obrane statusa quo bar kad je o korupciji u Hrvatskoj riječ, pa će se kroz priopćnje Povjerenstva "Iustitia et pax" nedvosmileno staviti u ulogu obrane lika i (ne)djela dr Ive Snadera, tobož braneći princip presumpcije nevinosti.
Ali pustimo preštimano Povjerenstvo i dajmo da o Crkvi u Hrvata koju prozbori fra Marko Oršolić, bosanski franjevac iz provincije Bosna Srebrena, priznati katolički mislilac i teolog, autor knjiga "Zlodusima unatoč" i "Zlodusima nasuprot", poznat i po tome što je rekao da on "ne ulazi u zagrebačku katedralu jer se tamo između njega i Boga ispriječio Alojzije Stepinac".
Govoreći o KC fra Marko Oršolić između ostalog kaže i:
- Njemački biskupi su bili dobro zastranili, ali su se već 1945. pokajali za grijehe koje su počinili, a ovdje se to nije dogodilo, ovdje se skrivaju notorne činjenice koje dokazuju toleranciju prema fašizmu.
- Jednostavno ne mogu da shvatim zašto se skrivaju notorne činjenice koje dokazuju toleranciju prema fašizmu na ovim prostorima, dok su se njemački katolici već 1945. godine pokajali za grijehe koje su počinili. Problem ovdje je bilo držanje papa Pia XI i Pia XII.
- Katolička crkva u Hrvatskoj nikada se nije ogradila od nacionalsocijalizma ili ustaštva. To nije uradio ni papa Pio XI, kao ni Pio XII. On je šutio i tu šutnju kasnije pretvorio u antikomunizam. I ova šutnja Katoličke crkve, ne samo u Hrvatskoj, već i u Bosni i Hercegovini, se nastavlja, pa se ne proučava uloga crkve u Drugom svjetskom ratu, kao da ona ne postoji. To je nedopustivo i to treba obraditi.
- Čak i neki koji spominju katolike kao ujedinitelje Evrope, što je istina, zaboravljaju reći da su oni, prije svega, jaki antifašisti. Njihova prva odrednica jest ta da su antifašisti, pa tek onda katolici.
- Stepinca je Papa proglasio blaženikom vjerojatno zbog njegove odanosti prema univerzalnoj crkvi. Dakle, to je čisto religijska sfera. Druga je stvar to što je tadašnja politika to iskoristila i u političke svrhe. Objektivno govoreći, njegova je uloga bila dvojbena. On nikada nije osudio zlo fašizma i ustaškog pokreta, ali je pomagao Židovima. Možda nije mogao, ali je bilo vrijeme i kada je mogao, pa opet nije osudio to zlo. To je bilo 1945. I to je razlika između njega i njemačkih biskupa. Njemački biskupi su bili dobro zastranili, ali kada se u vrijeme slobodarske Evrope pokazala prilika, oni su odmah izrekli glasnu riječ protiv zla, a ovdje se to nije dogodilo. Petnaest godina nakon toga, kada se održavala biskupska konferencija na kojoj su imali priliku da nešto kažu, oni su sve razvodnili i iskoristili za antikomunizam. Nikada nisu jasno osudili ustaštvo i nacizam, i to godinama stvara teškoće.
Fra Marko Oršolić je sigurno veliki komunistički klevetnik.
Ali pustimo preštimano Povjerenstvo i dajmo da o Crkvi u Hrvata koju prozbori fra Marko Oršolić, bosanski franjevac iz provincije Bosna Srebrena, priznati katolički mislilac i teolog, autor knjiga "Zlodusima unatoč" i "Zlodusima nasuprot", poznat i po tome što je rekao da on "ne ulazi u zagrebačku katedralu jer se tamo između njega i Boga ispriječio Alojzije Stepinac".
Govoreći o KC fra Marko Oršolić između ostalog kaže i:
- Njemački biskupi su bili dobro zastranili, ali su se već 1945. pokajali za grijehe koje su počinili, a ovdje se to nije dogodilo, ovdje se skrivaju notorne činjenice koje dokazuju toleranciju prema fašizmu.
- Jednostavno ne mogu da shvatim zašto se skrivaju notorne činjenice koje dokazuju toleranciju prema fašizmu na ovim prostorima, dok su se njemački katolici već 1945. godine pokajali za grijehe koje su počinili. Problem ovdje je bilo držanje papa Pia XI i Pia XII.
- Katolička crkva u Hrvatskoj nikada se nije ogradila od nacionalsocijalizma ili ustaštva. To nije uradio ni papa Pio XI, kao ni Pio XII. On je šutio i tu šutnju kasnije pretvorio u antikomunizam. I ova šutnja Katoličke crkve, ne samo u Hrvatskoj, već i u Bosni i Hercegovini, se nastavlja, pa se ne proučava uloga crkve u Drugom svjetskom ratu, kao da ona ne postoji. To je nedopustivo i to treba obraditi.
- Čak i neki koji spominju katolike kao ujedinitelje Evrope, što je istina, zaboravljaju reći da su oni, prije svega, jaki antifašisti. Njihova prva odrednica jest ta da su antifašisti, pa tek onda katolici.
- Stepinca je Papa proglasio blaženikom vjerojatno zbog njegove odanosti prema univerzalnoj crkvi. Dakle, to je čisto religijska sfera. Druga je stvar to što je tadašnja politika to iskoristila i u političke svrhe. Objektivno govoreći, njegova je uloga bila dvojbena. On nikada nije osudio zlo fašizma i ustaškog pokreta, ali je pomagao Židovima. Možda nije mogao, ali je bilo vrijeme i kada je mogao, pa opet nije osudio to zlo. To je bilo 1945. I to je razlika između njega i njemačkih biskupa. Njemački biskupi su bili dobro zastranili, ali kada se u vrijeme slobodarske Evrope pokazala prilika, oni su odmah izrekli glasnu riječ protiv zla, a ovdje se to nije dogodilo. Petnaest godina nakon toga, kada se održavala biskupska konferencija na kojoj su imali priliku da nešto kažu, oni su sve razvodnili i iskoristili za antikomunizam. Nikada nisu jasno osudili ustaštvo i nacizam, i to godinama stvara teškoće.
Fra Marko Oršolić je sigurno veliki komunistički klevetnik.
