"Smeće" i još veće
Dok je u kolovozu Svjetska banka dala negativnu ocjenu prijedlogu rebalansa državnog proračuna RH, ocjenjujući ga kozmetikom i svojevrsnim bijegom od provođenja vladinog Programa gospodarskog oporavka, predsjednica Vlade je negodovala, jer je "upravo Svjetska banka Program ocijenila pozitivnim".
A Svjetska banka je samo, vrijeme je pokazalo, vrlo opravdano upozorila da deficit proračuna raste preko svake podnošljive mjere i to u uvjetima kad hrvatsko gospodarstvo i dalje pada, a njegov oporavak se ni ne nazire.
Euforično raspoloženje izazvao je podatak da nam je u zadnjem tromjesečju BDP porastao za 0,5 %, ali je ubrzo ulijedilo i otrežnjenje kad se utvrdilo da je taj "rast" zapravo samo statistička greška.
Novi šok, za sve osim za ministra Šukera, slijedi 21. 12. 2010. kad je jedna od vodećih svjetskih bonitetnih agencija Standard and Poor’s , snizila ocjenu Hrvatskoj s BBB na BBB-Negativno, što je najniža ocjena unutar investicijskog razreda.
Agencija negativnim prognozira i budući hrvatski rejting, što prijeti pomakom naniže, a svaki pomak naniže Hrvatskoj zatvara vrata novog zaduživanja na međunarodnom financijskom tržištu, dok se hrvatske obveznice svrstavaju u kategoriju financijskog smeća (junk bonds).
No kako nijedna nedaća ne dolazi sama tako ovo sniženje kreditnog rejtinga Hrvatskoj prati članak u The Financial Timesu od 22. 12. 2010. koji se bavi korupcijom i politikom nekažnjavanja u Hrvatskoj sugerirajući da se ulazak Hrvatske u EU uvjetuje time da "Hrvatska mora pokazati da ima i da je voljna upotrijebiti snažne mehanizme u obračunu s korupcijom u javnom sektoru«.
Istini za volju FT priznaje da su u posljednje vrijeme »osuđene neke krupne ribe«, poput bivšeg potpredsjednika vlade i bivšeg ministra obrane, ali da te akcije protiv »visokorangiranih dužnosnika pokazuju i sve razmjere raširenosti korupcije u Hrvatskoj«.
Zato "Zagreb mora uvjerljivo pokazati da je raširenu kulture korupcije i nekažnjavanja ostavio iza sebe".
Bile obveznice RH financijsko smeće ili ne, veće "smeće" predstavlja najava da će Vlada kao oštetu za imovinu nacionaliziranu 1945. prenijeti na Crkvu kontrolni paket (25 % + jednu dionicu) dionica Croatia osiguranja, najprofitabilnijeg državnog poduzeća, što ne znači da će Crkvi samo prepustiti imovinu vrijednu oko milijardu kuna, već će se u korist Crkve odreći i pripadajuće dividende, pa će manjak u državnom proračunu biti i veći.
Ako ste se pitali po što papa dolazi u Hrvatsku, sad vam je valjda jasnije da dolazi utjerivati državni "dug" prema KC, kako je to definirano sramotnim ugovorom između RH i Svete stolice.
Crkva u Hrvata, poznata po tome da je "uvijek u povijesti bila uz svoj hrvatski narod" (a uvijek je bila uz vlast, osim u socijaliznmu) je nezadovoljna tempom kojim hrvatske vlasti ispunjavaju preuzete obaveze iz tog za RH vrlo nepovoljnog sporazuma, jednostavno želi ubrzati proces povrata imovine ili obeštećenja, tvrdeći da joj je dosad vraćena tek jedna trećina onoga što ona potražuje.
Eh, Crkva u Hrvata je uvijek uz svoj hrvatski narod zavlačeći mu ruku duboko u džep.
Tko o čemu, Crkva o imovini.
A Svjetska banka je samo, vrijeme je pokazalo, vrlo opravdano upozorila da deficit proračuna raste preko svake podnošljive mjere i to u uvjetima kad hrvatsko gospodarstvo i dalje pada, a njegov oporavak se ni ne nazire.
Euforično raspoloženje izazvao je podatak da nam je u zadnjem tromjesečju BDP porastao za 0,5 %, ali je ubrzo ulijedilo i otrežnjenje kad se utvrdilo da je taj "rast" zapravo samo statistička greška.
Novi šok, za sve osim za ministra Šukera, slijedi 21. 12. 2010. kad je jedna od vodećih svjetskih bonitetnih agencija Standard and Poor’s , snizila ocjenu Hrvatskoj s BBB na BBB-Negativno, što je najniža ocjena unutar investicijskog razreda.
Agencija negativnim prognozira i budući hrvatski rejting, što prijeti pomakom naniže, a svaki pomak naniže Hrvatskoj zatvara vrata novog zaduživanja na međunarodnom financijskom tržištu, dok se hrvatske obveznice svrstavaju u kategoriju financijskog smeća (junk bonds).
No kako nijedna nedaća ne dolazi sama tako ovo sniženje kreditnog rejtinga Hrvatskoj prati članak u The Financial Timesu od 22. 12. 2010. koji se bavi korupcijom i politikom nekažnjavanja u Hrvatskoj sugerirajući da se ulazak Hrvatske u EU uvjetuje time da "Hrvatska mora pokazati da ima i da je voljna upotrijebiti snažne mehanizme u obračunu s korupcijom u javnom sektoru«.
Istini za volju FT priznaje da su u posljednje vrijeme »osuđene neke krupne ribe«, poput bivšeg potpredsjednika vlade i bivšeg ministra obrane, ali da te akcije protiv »visokorangiranih dužnosnika pokazuju i sve razmjere raširenosti korupcije u Hrvatskoj«.
Zato "Zagreb mora uvjerljivo pokazati da je raširenu kulture korupcije i nekažnjavanja ostavio iza sebe".
Bile obveznice RH financijsko smeće ili ne, veće "smeće" predstavlja najava da će Vlada kao oštetu za imovinu nacionaliziranu 1945. prenijeti na Crkvu kontrolni paket (25 % + jednu dionicu) dionica Croatia osiguranja, najprofitabilnijeg državnog poduzeća, što ne znači da će Crkvi samo prepustiti imovinu vrijednu oko milijardu kuna, već će se u korist Crkve odreći i pripadajuće dividende, pa će manjak u državnom proračunu biti i veći.
Ako ste se pitali po što papa dolazi u Hrvatsku, sad vam je valjda jasnije da dolazi utjerivati državni "dug" prema KC, kako je to definirano sramotnim ugovorom između RH i Svete stolice.
Crkva u Hrvata, poznata po tome da je "uvijek u povijesti bila uz svoj hrvatski narod" (a uvijek je bila uz vlast, osim u socijaliznmu) je nezadovoljna tempom kojim hrvatske vlasti ispunjavaju preuzete obaveze iz tog za RH vrlo nepovoljnog sporazuma, jednostavno želi ubrzati proces povrata imovine ili obeštećenja, tvrdeći da joj je dosad vraćena tek jedna trećina onoga što ona potražuje.
Eh, Crkva u Hrvata je uvijek uz svoj hrvatski narod zavlačeći mu ruku duboko u džep.
Tko o čemu, Crkva o imovini.
