Dan antifašističke borbe
U jeku izgradnje Hitlerove "Evropske tvrđave" kao prve faze u uspostavi "Novog svjetskog poretka", na dan kad se pod kodnim imenom "Plan Barbarossa" pokreće najmoćniji ratni stroj ikad u napadu na SSSR, šačica domoljuba-komunista u šumi Brezovica kod Siska, osniva prvi partizanski odred na tlu okupirane Jugoslavije.
Tko je toga dana mogao i slutiti da je upravo tu začet općenarodni ustanak protiv okutpatora i njegovih domaćih pomagača, koji će pod vodstvom Tita prerasti u najveći antifašistički pokret u porobljenoj Evropi.
Taj pokret kroz oružanu borbu doveden je do pobjedonosnog kraja, a u povijesti hrvatskog naroda ostat će zapisan zlatnim slovima jer je Hrvatsku svrstao na stranu sila pobjednica nad fašizmom i osigurao opstojnost hrvatskom narodu i državi.
Kroz oružanu borbu fašizam je poražen, a antifašizam prihvaćen kao civilizacijsko dostignuće, na zasadama kojeg se zasniva sav slobodni svijet.
Znači antifašizam nije samo oružana borba protiv fašizma već se radi o svjetonazornom principu koji jamči slobodno društvo i slobodnog pojedinca u tom društvu.
S antifašističkom idejom u mislima kod spomenika Prvom partizanskom odredu u šumi Brezovica, na dan osnivanja odreda, 22. 06., obilježava se svake godine Dan antifašističke borbe.
To je dan kad se s pijetetom prisjećamo svih onih destina tisuća ljudi koji su svoje živote položili u borbi protiv fašizma, najvećeg zla koje se nadvilo nad čovječanstvo.
Oružanom borbom antifašisti su slomili i pobijedili fašističke sile mraka, ali time nije u potpunosti ubijena fašistička ideja, koja se na raznim mjestima s vremena na vrijeme i u raznim pojavnim oblicima ponovo rodi.
Zato je njegovanje antifašističkog svjetonazornog principa univerzalne slobode najveća brana svakom pokušaju fašističkog revivala.
I dok se u šumi Brezovica, a i na drugim mjestima u Hrvatskoj, obilježava Dan antifašističke borbe, hrvatski fašisti i klerofašisti "komemoriraju", ustvari slave Ustaški pokret i ustašku "državu" kod jame Jazovka.
Tko se i zašto tamo sastaje i baš na dan obilježavanja antifašističke borbe, dovoljno govori retorika iz govora i "propovijedi", kao i ikonografija.
To su istioni koji se pozivaju na "krv i tlo", koji pozivaju na mržnju prema drugima i drugačijima, pa su samim time i protiv slobodnog društva i slobodnog pojedinca u njemu.
